We have detected that you are located in . Do you want to switch to the local site?
Veza između debljine i dijabetesa tipa 2 dobro je poznata. Oba stanja često se javljaju zajedno, pri čemu svako može povećati rizik od razvoja drugog.
Inzulin je hormon koji prirodno proizvodi organizam i koji reguliše nivo glukoze u krvi. Debljina – posebno povećano nakupljanje masnog tkiva u predjelu stomaka – može dovesti do inzulinske rezistencije. To znači da organizam ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može efikasno koristiti. Kao posljedica toga, nivo šećera u krvi raste, što značajno povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Inzulin je neophodan za metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina. Kada je njegova funkcija narušena, kao što je slučaj kod dijabetesa tipa 2, povećava se i rizik od razvoja ili pogoršanja debljine.
Zbog velikog preklapanja između ova dva stanja, preporuke za njihovo liječenje često su slične. Promjene životnih navika, uključujući zdravu ishranu i redovnu fizičku aktivnost, imaju ključnu ulogu u upravljanju i debljinom i dijabetesom. U nekim slučajevima mogu biti potrebni i drugi oblici liječenja, poput farmakoterapije.
Debljina je sve češća pojava, a procjenjuje se da bi do 2035. godine gotovo dvije milijarde ljudi širom svijeta moglo živjeti s debljinom. Debljina nastaje usljed prekomjernog nakupljanja masnog tkiva te se smatra hroničnom bolešću koja zahtijeva dugoročno upravljanje.
Debljina se često pogrešno predstavlja kao isključivo posljedica životnog stila. Međutim, način života je samo jedan dio složene slike. Metabolizam, genetika i brojni drugi biološki faktori razlikuju se od osobe do osobe. Naučna istraživanja pokazala su da genetika može imati značajan uticaj na individualni rizik od razvoja debljine.
Debljina nije samo jedan od glavnih faktora rizika za dijabetes tipa 2 već može i ubrzati napredovanje bolesti kod osoba koje već imaju dijabetes. Zato su održavanje zdrave tjelesne težine i sprečavanje dodatnog povećanja tjelesne težine važni elementi prevencije i liječenja. Svaki dan proveden sa debljinom može povećati i rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija, poput srčanog udara i moždanog udara.
Debljina je složena hronična bolest kod koje prekomjerna količina masnog tkiva narušava zdravlje, povećava rizik od dugoročnih zdravstvenih komplikacija i može skratiti životni vijek. Debljina se definiše pomoću indeksa tjelesne mase (BMI), koji predstavlja odnos tjelesne težine i visine. Osoba se smatra da živi s debljinom kada je BMI 30 kg/m² ili veći. Debljina se dalje dijeli na debljinu 1. stepena (BMI 30,0 – 34,9), debljinu 2. stepena (BMI 35,0 – 39,9), debljinu 3. stepena (BMI ≥ 40). Na nivou populacije, rizik od zdravstvenih komplikacija povezanih s viškom masnog tkiva raste kako raste BMI.
BMI je alat koji se koristi za procjenu količine tjelesne masti i procjenu zdravstvenih rizika povezanih s tjelesnom težinom. Izračunava se dijeljenjem tjelesne težine izražene u kilogramima s kvadratom visine izražene u metrima. Na osnovu rezultata, osobe se svrstavaju u kategorije pothranjenosti, normalne tjelesne težine, prekomjerne tjelesne težine ili debljine. BMI takođe može biti povezan s rizikom za razvoj dijabetesa tipa 2.
Postoji šest kategorija indeksa tjelesne mase (BMI):
Koji BMI se smatra zdravim?
| Pothranjenost | manje od 18,5 |
| Normalna tjelesna težina | 18,5 - 24,9 |
| Prekomjerna tjelesna težina | 25,0 - 29,9 |
| Debljina 1. stepena | 30,0 – 34,9 |
| Debljina 2. stepena | 35,0 – 39,9 |
| Debljina 3. stepena | 40 ili više |
Osobe koje se nalaze u kategoriji prekomjerne tjelesne težine trebaju razgovarati sa svojim doktorom o načinima usporavanja napredovanja ili mogućnostima prevencije razvoja debljine. Ako imate debljinu 1., 2. ili 3. stepena, preporučuje se razgovor s doktorom o mogućnostima upravljanja debljinom i smanjenju rizika povezanog s dijabetesom tipa 2.
Pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost predstavljaju ključne preporuke za smanjenje rizika od razvoja debljine i dijabetesa tipa 2, kao i za usporavanje njihovog napredovanja. Iako upravljanje tjelesnom težinom i pravilna ishrana na prvi pogled mogu djelovati jednostavno, u praksi to često nije slučaj. Ono što daje dobre rezultate kod jedne osobe ne mora nužno biti jednako efikasno kod druge.
Naše genetske karakteristike utiču na način na koji unosimo, skladištimo i trošimo energiju. Kako radimo na poboljšanju zdravlja, naše tijelo i metabolizam mogu različito reagovati na promjene u nivou fizičke aktivnosti, pa će se s vremenom možda morati prilagoditi i pristup ishrani.
Mogućnost donošenja zdravih životnih izbora – poput pristupa i mogućnosti kupovine zdrave hrane te raspoloživog vremena i energije za fizičku aktivnost – usko je povezana s ekonomskim prilikama, životnim okolnostima i okruženjem u kojem živimo.
Ne postoji jedinstveno rješenje koje odgovara svima. Ono što je prikladno na početku puta ka boljem zdravlju možda neće biti jednako djelotvorno kasnije. Zato je važno pronaći pristup i tempo promjena koji odgovaraju upravo vama. Niko ne može postići sve ciljeve preko noći, pa je najbolje krenuti od manjih, ostvarivih koraka i postepeno raditi na dugoročnim promjenama.
Takođe, važno je zapamtiti da kroz taj proces ne morate prolaziti sami. Pored navedenih preporuka, prvi korak uvijek bi trebao biti razgovor sa svojim doktorom, koji vam može pomoći da odaberete odgovarajući pristup za upravljanje tjelesnom težinom i smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2.
JESTE LI ZNALI...
Vjerovatnoća nasljeđivanja sklonosti ka debljini putem genetskih faktora procjenjuje se između 40% i 70%.
Iako je ishrana ključni faktor zdravlja za svakoga, bez obzira na tjelesnu težinu, ne postoji jedinstven plan ishrane koji odgovara svima. Važno je odabrati način ishrane koji podržava vaše zdravstvene ciljeve i koji možete dugoročno održavati.
Kratkotrajne dijete ili izrazito ograničavanje unosa hrane mogu dovesti do metaboličkih prilagodbi koje otežavaju održavanje izgubljene tjelesne težine nakon završetka dijete.
Razgovarajte sa svojim doktorom o tome kako vam zdrav plan ishrane može pomoći u ostvarivanju zdravstvenih ciljeva. Za individualiziran pristup i stručnu podršku možete se obratiti i registrovanom nutricionisti/dijetetičaru.
Preporučuje se da svaka osoba bude umjereno fizički aktivna najmanje 30 minuta dnevno, pet dana u sedmici. Fizička aktivnost ne doprinosi samo upravljanju tjelesnom težinom i nivoom šećera u krvi već i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Vrsta aktivnosti može se razlikovati od osobe do osobe. Za neke to može biti intenzivniji trening, dok za druge odgovaraju aktivnosti poput lagane joge, šetnje ili vožnje bicikla.
Svaka osoba je drugačija, zbog čega nivo fizičke aktivnosti treba prilagoditi trenutnoj fizičkoj spremnosti. Prebrzo povećavanje intenziteta može dovesti do povreda ili iscrpljenosti. Takođe, motivaciju je često lakše održati kada se napredak postiže postepeno.
Ako duže vrijeme niste bili fizički aktivni, počnite s jednostavnim aktivnostima, poput svakodnevne šetnje u obližnjem parku. Postepeno povećavajte dužinu i tempo šetnje iz sedmice u sedmicu kako biste održavali povišen puls i unaprijedili kardiorespiratornu kondiciju. Najvažnije je održavati kontinuitet i postepen napredak. Kako se vaša fizička spremnost poboljšava, poboljšavat će se i metabolizam. Da biste nastavili ostvarivati zdravstvene koristi, s vremenom možete postepeno povećavati intenzitet fizičke aktivnosti.
Redovna fizička aktivnost donosi brojne zdravstvene koristi odraslim osobama u svim BMI kategorijama, čak i kada nije praćena gubitkom tjelesne težine. Aerobne vježbe i vježbe snage mogu pomoći u održavanju ili poboljšanju kardiorespiratorne kondicije, pokretljivosti, snage i mišićne mase tokom upravljanja tjelesnom težinom.
Depresija i nesanica mogu biti povezane s povećanjem tjelesne težine. Zdravlje tijela i mentalno zdravlje međusobno su usko povezani – kada jedno od njih bude narušeno, često se odražava i na drugo.
Kada je riječ o mentalnom zdravlju, ponekad može biti teško prepoznati tačan uzrok simptoma ili samostalno napraviti potrebne promjene. Zato se preporučuje da potražite savjet svog doktora ukoliko tegobe potraju.
Debljina je složena bolest kojom nije uvijek lako upravljati. Prije donošenja značajnih promjena životnih navika, važno je potražiti savjet svog doktora kako biste bolje razumjeli koje su vam mogućnosti podrške i liječenja dostupne.
Ako tražiš stručnu pomoć i podršku, pronađi doktora u svojoj blizini.
