Go to the page content
Razumijevanje odnosa između debljine i srca

Svakih 40 sekundi neko doživi srčani ili moždani udar. Ti događaji – koje zajednički nazivamo kardiovaskularnim događajima – danas su vodeći uzrok smrti u društvu. Dobra je vijest da su četiri od pet ovakvih smrti spriječive, a tjelesna masa važan je faktor u očuvanju zdravlja srca.

Postoji li veza između debljine i kardiovaskularnih događaja?

Više od 80% osoba koje dožive srčani ili moždani udar živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Prekomjerno i disfunkcionalno masno tkivo može potaknuti upalu u krvnim sudovima koji opskrbljuju srce i dovesti do srčanog udara. Arterije smanjene elastičnosti također povećavaju rizik nastanka krvnih ugrušaka koji mogu otputovati u mozak i uzrokovati moždani udar. Taj se proces naziva ateroskleroza.
 

plague (fatty tissue)

Ateroskleroza podrazumijeva postepeno nakupljanje masnih naslaga (plaka) u stjenci arterije. S vremenom taj plak može puknuti i potaknuti stvaranje krvnog ugruška.
 

Faktori koji povećavaju rizik od ateroskleroze, poput povišenih vrijednosti šećera u krvi, krvnog pritiska i holesterola, mogu biti povezani i s debljinom.

Nažalost, 50% osoba koje su već imale srčani ili moždani udar doživjet će još jedan tokom života, zbog čega ljudi moraju živjeti sa strahom, boli ili smanjenom tjelesnom sposobnošću, a u najtežim slučajevima to može završiti i smrću.

Srećom, rizik smrtnog ishoda u kardiovaskularnim događajima smanjen je zahvaljujući sve učinkovitijem ranom otkrivanju rizičnih faktora te učinkovitijem upravljanju tim rizicima. Danas je 80% smrti uzrokovanih srčanim i moždanim udarom moguće spriječiti, a većina tih sprječivih smrti proizlazi iz kardiovaskularnih stanja koja mogu biti uzrokovana prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.

Svoj kardiovaskularni rizik povezan s debljinom možete okvirno procijeniti pomoću kalkulatora omjera obima struka i visine (WHtR). Da biste saznali više o WHtR kalkulatoru, kliknite ovdje.
 

Provjerite omjer obima struka i visine

Metričke Imperijalne jedinice
Metričke / Imperijalne jedinice


Koliko je gubitak težine važan za smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara?

Gubitak 5% tjelesne mase (tipično oko 3–5 kg za osobe s BMI vrijednošću 30) može koristiti srcu kroz poboljšanje krvnog pritiska. Gubitak 10–15% tjelesne mase može smanjiti rizik od nesmrtonosnog srčanog ili moždanog udara i do 24%. Razlog je taj što mršavljenje snižava krvni pritisak i masnoće u krvi, čime usporava otvrdnuće arterija i smanjuje sklonost stvaranju ugrušaka.

Mnogo je drugih dobrobiti gubitka 10–15% tjelesne mase – npr. duže i kvalitetnije spavanje. Pogledajte naše druge članke kako biste saznali na koje još načine gubitak 10–15% tjelesne mase može poboljšati vaše zdravlje.

Za većinu osoba koje žive s debljinom, izgubiti 10% tjelesne mase teško je bez podrške. Iako ne postoji jedinstven plan liječenja koji odgovara svima, konsultacija sa doktorom je prvi korak za svakoga tko želi smršati.

Vaš vam doktor može predstaviti više mogućnosti regulacije tjelesne mase. U početku će možda detaljnije razmotriti ishranu i tjelesnu aktivnost, iako mnogi koji žive s debljinom imaju subjektivan dojam da su na dijeti cijeli život.

Postoje i druge terapijske mogućnosti koje doktor može istražiti, među kojima su:

  • Bihevioralna terapija: suradnja s psihologom radi prepoznavanja obrazaca ponašanja, misli i emocija koji dovode do debljanja i otežavaju mršanje.
  • Lijekovi za liječenje debljine: lijekovi koje propisuje doktor, a djeluju na biološke procese u tijelu i mozgu.
  • Barijatrijska hirurgija: hirurške promjene probavnog sistema radi smanjenja apetita i poticanja pozitivnih promjena u metabolizmu.

Najvažnije je zapamtiti da niste sami. U svijetu s debljinom živi 764 miliona odraslih, a do 2030. taj bi broj mogao porasti na više od milijardu. Želite li razgovarati o različitim mogućnostima liječenja i regulacije tjelesne mase, u nastavku možete pronaći najbližeg stručnjaka za regulaciju tjelesne mase.

Reference
  1. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Stroke Facts. 2022. Available at: https://www.cdc.gov/stroke/facts.htm. Last accessed September 2022
  2. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Heart Disease Facts. 2022. Available at: https://www.cdc.gov/heartdisease/facts.htm. Last accessed September 2022.
  3. World Health Organization (WHO). Cardiovascular diseases (CVDs) factsheet. 2022. Available at: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds). Last accessed September 2022.
  4. Arnett D, Blumenthal R, Albert M et al. 2019 ACC/AHA Guideline on the Primary Prevention of Cardiovascular Disease: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines. Circulation. 2019; 140:e596–e646.
  5. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Transcript for VitalSigns Teleconference: Preventing 1 Million Heart Attacks and Strokes. 2018. Available at: https://www.cdc.gov/media/releases/2018/t0906-vital-signs-preventing-heart-attacks-strokes.html#:~:text=About%2080%20percent%20of%20deaths,management%20of%20common%20medical%20conditions. Last accessed September 2022
  6. De Bacquer D, Jennings C, Mirrakhimov, E  et al. Potential for optimizing management of obesity in the secondary prevention of coronary heart disease. Eur Heart J Qual Care Clin Outcomes. 2022;8:568-576.
  7. Lopez-Jimenez F, Almahmeed W, Bays H. et al, 2022. Obesity and cardiovascular disease: mechanistic insights and management strategies. A joint position paper by the World Heart Federation and World Obesity Federation. European Journal of Preventive Cardiology,.Atherosclerosis: Causes, Symptoms, Risks and Tests. Available at: https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/16753-atherosclerosis-arterial-disease. Last accessed: September 2022
  8. American Heart Association. Atherosclerosis. 2020. Available at: https://www.heart.org/en/health-topics/cholesterol/about-cholesterol/atherosclerosis . Last accessed September 2022
  9. Lindh M, Banefelt J, Fox K, et al. Cardiovascular event rates in a high atherosclerotic cardiovascular disease risk population: estimates from Swedish population-based register data. Eur Heart J Qual Care Clin Outcomes. 2019;1;5(3):225–232
  10. Joseph J, Deedwania P, Acharya T, et al. Comprehensive Management of Cardiovascular Risk Factors for Adults With Type 2 Diabetes: A Scientific Statement From the American Heart Association. Circulation. 2022;145:e722–e759
  11. Eurostat. Preventable and treatable mortality statistics. 2022. Available at: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Preventable_and_treatable_mortality_statistics#Leading_causes_of_avoidable_deaths. Last accessed September 2022
  12. Look AHEAD Research Group. Association of the magnitude of weight loss and changes in physical fitness with long-term cardiovascular disease outcomes in overweight or obese people with type 2 diabetes: a post-hoc analysis of the Look AHEAD randomised clinical trial. Lancet Diabetes Endocrinol. 2016;4(11):913–921.
  13. World Obesity. World Obesity Atlas 2022. Available at: https://www.worldobesity.org/resources/resource-library/world-obesity-atlas-2022. Last accessed: September 2022
  14. Atherosclerosis: Causes, Symptoms, Risks and Tests. Available at: https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/16753-atherosclerosis-arterial-disease. Last accessed: September 2022
  15. Garvey W, Mechanick J, Brett E, et al. American Association of Clinical Endocrinologists and American College of Endocrinology comprehensive clinical practice guidelines for medical care of patients with obesity. Endocr Pract 2016;22(7):842–884.
  16. Tuomilehto, H.P. et al. (2009) ‘Lifestyle intervention with weight reduction’, American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, 179(4), pp. 320–327. doi:10.1164/rccm.200805-669oc. 
  17. Foster GD, Borradaile KE, Sanders MH, Millman R, Zammit G, Newman AB, Wadden TA, Kelley D, Wing RR, Pi-Sunyer FX, Reboussin D, Kuna ST; Sleep AHEAD Research Group of Look AHEAD Research Group. A randomized study on the effect of weight loss on obstructive sleep apnea among obese patients with type 2 diabetes: the Sleep AHEAD study. Arch Intern Med. 2009 Sep 28;169(17):1619-26. doi: 10.1001/archinternmed.2009.266. PMID: 19786682; PMCID: PMC2879275.
  18. Garvey WT, Mechanick JI, Brett EM, et al. American Association of Clinical Endocrinologists and American College of Endocrinology comprehensive clinical practice guidelines for medical care of patients with obesity. Endocr Pract. 2016;22:1-203. doi:10.4158/EP161365.GL

 

Započnite razgovor o svojoj tjelesnoj težini


Ako tražite stručnu pomoć i podršku, pronađite doktora u vašoj blizini.

 doctor
Je li ovo bilo korisno za vas?

Možda bi vam se također svidjelo

BA26NNM00006