Svakih 40 sekundi neko doživi srčani ili moždani udar. Ti događaji – koje zajednički nazivamo kardiovaskularnim događajima – danas su vodeći uzrok smrti u društvu. Dobra je vijest da su četiri od pet ovakvih smrti spriječive, a tjelesna masa važan je faktor u očuvanju zdravlja srca.
Više od 80% osoba koje dožive srčani ili moždani udar živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Prekomjerno i disfunkcionalno masno tkivo može potaknuti upalu u krvnim sudovima koji opskrbljuju srce i dovesti do srčanog udara. Arterije smanjene elastičnosti također povećavaju rizik nastanka krvnih ugrušaka koji mogu otputovati u mozak i uzrokovati moždani udar. Taj se proces naziva ateroskleroza.
Ateroskleroza podrazumijeva postepeno nakupljanje masnih naslaga (plaka) u stjenci arterije. S vremenom taj plak može puknuti i potaknuti stvaranje krvnog ugruška.
Faktori koji povećavaju rizik od ateroskleroze, poput povišenih vrijednosti šećera u krvi, krvnog pritiska i holesterola, mogu biti povezani i s debljinom.
Nažalost, 50% osoba koje su već imale srčani ili moždani udar doživjet će još jedan tokom života, zbog čega ljudi moraju živjeti sa strahom, boli ili smanjenom tjelesnom sposobnošću, a u najtežim slučajevima to može završiti i smrću.
Srećom, rizik smrtnog ishoda u kardiovaskularnim događajima smanjen je zahvaljujući sve učinkovitijem ranom otkrivanju rizičnih faktora te učinkovitijem upravljanju tim rizicima. Danas je 80% smrti uzrokovanih srčanim i moždanim udarom moguće spriječiti, a većina tih sprječivih smrti proizlazi iz kardiovaskularnih stanja koja mogu biti uzrokovana prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Svoj kardiovaskularni rizik povezan s debljinom možete okvirno procijeniti pomoću kalkulatora omjera obima struka i visine (WHtR). Da biste saznali više o WHtR kalkulatoru, kliknite ovdje.
Gubitak 5% tjelesne mase (tipično oko 3–5 kg za osobe s BMI vrijednošću 30) može koristiti srcu kroz poboljšanje krvnog pritiska. Gubitak 10–15% tjelesne mase može smanjiti rizik od nesmrtonosnog srčanog ili moždanog udara i do 24%. Razlog je taj što mršavljenje snižava krvni pritisak i masnoće u krvi, čime usporava otvrdnuće arterija i smanjuje sklonost stvaranju ugrušaka.
Mnogo je drugih dobrobiti gubitka 10–15% tjelesne mase – npr. duže i kvalitetnije spavanje. Pogledajte naše druge članke kako biste saznali na koje još načine gubitak 10–15% tjelesne mase može poboljšati vaše zdravlje.
Za većinu osoba koje žive s debljinom, izgubiti 10% tjelesne mase teško je bez podrške. Iako ne postoji jedinstven plan liječenja koji odgovara svima, konsultacija sa doktorom je prvi korak za svakoga tko želi smršati.
Vaš vam doktor može predstaviti više mogućnosti regulacije tjelesne mase. U početku će možda detaljnije razmotriti ishranu i tjelesnu aktivnost, iako mnogi koji žive s debljinom imaju subjektivan dojam da su na dijeti cijeli život.
Postoje i druge terapijske mogućnosti koje doktor može istražiti, među kojima su:
- Bihevioralna terapija: suradnja s psihologom radi prepoznavanja obrazaca ponašanja, misli i emocija koji dovode do debljanja i otežavaju mršanje.
- Lijekovi za liječenje debljine: lijekovi koje propisuje doktor, a djeluju na biološke procese u tijelu i mozgu.
- Barijatrijska hirurgija: hirurške promjene probavnog sistema radi smanjenja apetita i poticanja pozitivnih promjena u metabolizmu.
Najvažnije je zapamtiti da niste sami. U svijetu s debljinom živi 764 miliona odraslih, a do 2030. taj bi broj mogao porasti na više od milijardu. Želite li razgovarati o različitim mogućnostima liječenja i regulacije tjelesne mase, u nastavku možete pronaći najbližeg stručnjaka za regulaciju tjelesne mase.