Go to the page content
Bolesti srca

Da li debljina povećava rizik od bolesti srca i kako da ga smanjite?

3 min. čitanja

Već znate koliko je važno redovno provjeravati krvni pritisak i nivo holesterola kako biste zaštitili svoje zdravlje. Ali možda niste znali da debljina može dodatno povećati rizik od bolesti srca. Ovaj tekst objašnjava povezanost između debljine i srčanih oboljenja i daje kratak pregled kako osobe sa viškom kilograma mogu smanjiti taj rizik.

 Da li debljina povećava rizik od bolesti srca i kako da ga smanjite?

*Na slici su modeli, a ne pravi pacijenti.

Šta su kardiovaskularne bolesti (KVB)?

Kardiovaskularne bolesti su skup zdravstvenih problema koji utiču na srce i krvne sudove. KVB uključuju srčane udare, moždane udare i druga stanja u vezi sa srcem i krvnim sudovima.

Broj ljudi sa KVB se gotovo udvostručio između 1990. i 2019. godine, te su, nažalost, postale vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu. Postoji jasna veza između debljine i rizika od razvoja bolesti srca. Ukratko, život sa viškom tjelesne masti može povećati šansu za kardiovaskularne probleme.

Kako debljina utiče na srce?

Debljina često prati povišen nivo šećera u krvi, krvni pritisak i holesterol - svi ovi faktori povećavaju rizik od bolesti srca ako se ne kontrolišu.

Postoje dva glavna razloga za to:

  • Visok nivo tjelesne masti može uzrokovati ubrzan rad srca i pojačan pritisak na arterije, što povećava rizik od srčanih događaja.
  • Nakupljanje masnog materijala u krvnim sudovima dovodi do povećanja krutosti arterija (ateroskleroze), što ograničava protok krvi i povećava rizik od ugrušaka i moždanog udara.

Ljudi sa viškom kilograma ili debljinom imaju veći rizik od srčanih problema, ali mnogo toga možete učiniti da taj rizik smanjite.

Kako smanjiti rizik od bolesti srca?

Dobre vijesti su da i male promjene mogu značajno pomoći. Možda neke već primjenjujete:

  • Redovno provjeravajte krvni pritisak, holesterol i nivo šećera u krvi. Doktor, medicinska sestra ili farmaceut mogu vam pomoći u praćenju i ponuditi odgovarajuće savjete ili terapiju ako je potrebno.
  • Održavajte tjelesnu težinu u zdravim granicama. Čak i manji gubitak kilograma može pozitivno uticati na zdravlje srca.
  • Povećajte nivo fizičke aktivnosti. Izaberite ono što volite – brza šetnja, ples, fudbal ili bilo koji oblik kretanja koji vam prija.
  • Prestanak pušenja i umjeren unos alkohola su važni za zdravlje vašeg srca.

Što ranije krenete sa ovim promjenama, to bolje za vaše zdravlje. Prvi korak je da razgovarate sa svojim doktorom.

Koristite kalkulator odnosa obima struka i visine. Ovaj alat pomaže da procijenite da li treba da preduzmete korake u regulaciji težine. Unesite visinu i obim struka i saznajte svoj rezultat i šta to znači za vas.

Provjerite odnos obima struka i visine

Metričke Imperijalne jedinice
Metričke / Imperijalne jedinice

Savjeti za dobru pripremu posjete doktoru:

  • Pripremite spisak pitanja i pravite bilješke tokom pregleda. Razmislite da povedete prijatelja ili člana porodice za podršku.
  • Recite doktoru da ste svjesni veze između debljine i bolesti srca i da vas brine vaš rizik. Pitajte koje konkretne korake možete preduzeti.
  • Ako vam je teško da kontrolišete težinu, jasno to naglasite i zatražite pomoć.
  • Budite iskreni o svojim izazovima i obavezno postavljajte pitanja ako nešto ne razumijete.

Šta možete očekivati od doktora?

Vaš doktor će, u skladu sa vašom situacijom, razgovarati o različitim pristupima:

  • Praćenje nivoa holesterola, krvnog pritiska i šećera u krvi uz objašnjenje rezultata.
  • Savjete o zdravijem načinu života: više kretanja, prestanak pušenja, smanjenje alkohola.
  • Pregled ishrane i plan za zdravu ishranu.
  • Identifikovanje prepreka za regulaciju težine i mogućnost upućivanja specijalisti ili terapiji.
  • Razgovor o lijekovima za mršavljenje, ako je potrebno.
  • Diskusiju o barijatričnoj hirurgiji, ukoliko je prikladno.

Niste sami – pomoć je dostupna

Veća je šansa za uspjeh ako pronađete doktora koji je specijalizovan za pomoć osobama koje žive sa debljinom. Ne morate se sami suočavati sa ovim izazovom. 

Kliknite na da pronađete lokalnu podršku. 

Reference
  1. NHS (2023). Cardiovascular Disease. Available at: https://www.nhs.uk/conditions/cardiovascular-disease/. Last accessed April 2023
  2. WHO (2021) Cardiovascular diseases (CVDs). Available at: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds). Last accessed: February 2023
  3. Global Burden of Cardiovascular Diseases and Risk Factors, 1990–2019. J Am Coll Cardiol. 2020 Dec.76(25)2982–3021. Doi: 10.1016/j.jacc.2020.11.010
  4. Lindh M, Banefelt J, Fox K, et al. Cardiovascular event rates in a high atherosclerotic cardiovascular disease risk population: estimates from Swedish population-based register data. Eur Heart J Qual Care Clin Outcomes. 2019;1;5(3):225–232
  5. Lopez-Jimenez F, Almahmeed W, Bays H. et al. Obesity and cardiovascular disease: mechanistic insights and management strategies. A joint position paper by the World Heart Federation and World Obesity Federation. European Journal of Preventive Cardiology. 2022. 29, 2218–2237. Doi:
    https://doi.org/10.1093/eurjpc/zwac187
  6. Ashwell, Margaret. (2011). Charts Based on Body Mass Index and Waist-to-Height Ratio to Assess the Health Risks of Obesity: A Review. The Open Obesity Journal. 311. 78-84. 10.2174/1876823701103010078.
  7. Zhang, S., Fu, X., Du, Z. et al. Is waist-to-height ratio the best predictive indicator of cardiovascular disease incidence in hypertensive adults? A cohort study. BMC Cardiovasc Disord 22, 214 (2022). https://doi.org/10.1186/s12872-022-02646-1

     

Da li vam je ovo bilo korisno?

Moglo bi vam biti zanimljivo

BA26NNM00006